Numizmatička
zbirka
Gradski muzej u Vršcu jedini poseduje odvojenu,
sistematizovanu numizma-tičku zbirku na području Banata.
Još daleke 1882. nalazi tri ostave bronzanog novca
IV veka iz Velikog Rita kod Vršca (oko 3.000 komada) bile su povod
vršačkoj Municipiji da iste godine osnuje muzej u Vršcu.
Danas, numizmatička zbirka obuhvata kolekciju metalnog novca, medalja
i banknota. Ona sadrži oko 13.000 primeraka metalnog novca i 3.000
banknota.
Istorijat nastanka zbirke
1894-1942 – Prve akvizicije zabeležene 1894. kao
pokloni. U ovom periodu u muzeju radi kao kustos Feliks (Bodog, Srećko)
Mileker (Felix Milleker) i beleži između ostalog i nalaze novca
u staru knjigu inventara. Ovi nalazi se odnose na celokupan prostor
Južnog Banata koji je danas podeljen između Srbije (manji, zapadni
deo) i Rumunije. Iako nije bio specijalista za novac, Mileker je
predano popunjavao zbirku novcem pokonima, otkupom, razmenom iz raznih
perioda, kao i njemu savremenog austrougarskog.
U periodu posle 1945. porast zbirke vezuje se za
ime Rastka Rašajskog (kustos u muzeju od 1945–1979) koji je izuzetno
razvijenom saradnjom sa meštanima obogatio zbirku, naročito antičkog
novca, nalazima sa terena.
1991. godine zbirka je izdvojena i stručno i samostalno
se obrađuje. Zbirku vodi kustos Ljiljana Bakić.
Istraživanja
Područje istraživanja je južni Banat, koji se prostire izmedju reka
Tamiša i Dunava na zapadu i jugu, a na istoku se graniči državnom
granicom sa Rumunijom. Prvi nalazi novca sa ovog područja zabeleženi
su 1861 god. i kasnije u starijoj literaturi beleže se uzgred uz
druge nalaze. Zbirka obuhvata široki vremenski raspon od pojave novca
na ovom području do kraja IV veka p.n.e. do danas. Zbirka se stručno
publikuje (počev od antičke). Popunjava se akvizicijama sa novijih
arh. istr. (Židovar), kao i savremenim novcem.

Kolekcije
- Antička zbirka (IV vek p.n.e. – poč. V veka)
Zbirka obuhvata pojedinačne nalaze i ostave grčkog,
helenis-tičkog, rimskog republikanskog i carskog novca u bronzi,
zlatu i srebru. Najznačajniji deo ostave rimskog bronzanog novca
IV veka, koje broje oko 2.500 primeraka.
- Srednjevekovna zbirka (V–XV vek)
Obuhvata pojedinačne nalaze i ostave vizantijskog
novca, srpskog srednjevekovnog, ugarskog, frizatika, slavonskih
bano-vaca, bugarskog novca. Preovlađuju kovanja u srebru. Najznačajniji
deo predstavljaju ostave ugarskog novca od XII do XV veka, koje
broje oko 2.200 primeraka.
- Zbirka novca evropskih država (XVI–XVIII vek)
Period od pada Banata pod tursku dominaciju 1552. do 1717. godine.
U
zbirci se nalazi novac raznolikog geografskog porekla i nominala:
Turska, Austrija, Poljska, Ugarska, Venecija, Dubrovnik, Holandija
i dr.
- Zbirka austrougarskog novca (XIX– poč. XX veka)
Novac iz perioda austrougarske monarhije (1867–1918) je veoma
brojan što je i razumljivo s obzirom da je naše područje ulazilo
u sastav ugarskog dela monarhije. Manje su zastupljena kovanja
u metalu i banknote Kneževine i Kraljevine Srbije (period Obrenovića
i Karađorđevića).
Izdvajamo lokalne banknote sa našeg područja.
U toku revolucionarnih godina (1848–1849), usled nedostatka novca
u opticaju grad Bela Crkva izdavao je svoje lokalne banknote od
6, 10 i 20 krajcara.
Sopstveni novac izdavali su i aptekar Josip Daubner
u Uljmi (1916).
U istom gradu su se izdavale i specijalne potvrde sa različitom
oznakom vrednosti i datumom. Za vreme Prvog svetskog rata neki privatnici mešovitom
robom štampali su u Vršcu sopstveni pomoćni papirni novac.
- Zbirka savremenog novca (1918 – do danas)
Obuhvata razni metalni i papirni novac iz perioda Kraljevine, vrednosne
papire, okupacijski novac, posleratni novac, novac bivše Jugoslavije
sa periodom hiperinflacije (1992–1994), sve do novca današnje države
Srbije i Crne Gore nastale 2003. godine.
S ponosom ističemo da je naš Vrščanin, slikar Paja Jovanović likovno
oblikovao novčanicu od 1.000 dinara, koja nosi datum 1. decembar
1931. a puštena je u opticaj 1. januara 1933. Na njoj je prvi put
u našem novčarstvu prikazan lik žene poznate ličnosti – kraljice
Marije Karađorđević.
 

|